Pušenje i prestanak pušenja
Pušenje i prestanak pušenja

Štp je pušenje?


Pušenje duhana je pandemijski proširena ovisnost i jedan je od najvažnijih javno-zdravstvenih problema današnjice. Udisanjem dima svake cigarete u tijelo se istovremeno unosi nikotin, ugljični monoksid, kancerogene tvari i druge toksine sadržane u duhanskom dimu. Svaka cigareta remeti disanje, paralizira cilijarni aparat, oduzima tijelu kisik, sužava krvne žile, ubrzava srčanu akciju, diže krvni tlak, šteti zdravlju osobe koja se nalazi pokraj pušača i vodi prema ovisnosti.

Bez obzira na dužinu pušačkog staža i broj popušenih cigareta, svaki pušač može prestati pušiti i ima pravo dobiti podršku i pomoć da nadvlada naviku i ovisnost. U suzbijanju pušenja, kao i kod mnogih drugih zdravstvenih problema, nužna je suradnja zajednice i potrebno je poduzeti niz mjera u zdravstvu, ali i u drugim različitim društvenim sektorima izvan zdravstva.

Posljedice pušenja

Pušenje je jedan od najznačajnijih rizičnih činitelja za mnoge bolesti prvenstveno bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sustava. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svim razvijenim zemljama.

Pušenje je čimbenik rizika na kojeg je moguće djelovati i brojna istraživanja su pokazala koliko prestanak pušenja može pridonijeti uspješnijem liječenju mnogih bolesti.

Program prestanka pušenja

Odluka o prestanku pušenja mora biti strogo osobna. Prije prestanka pušenja imperativ je upoznati sebe kao pušača, naučiti sve o duhanu i načiniti osobni program. Za uspješni prestanak pušenja potrebno je:

  • planiranje uz stručnu pomoć
  • motivacija
  • određivanje datuma prestanka
  • podrška prijatelja i obitelji

Što je nikotin?

Nikotin je farmakološki snažna, izrazito adiktivna droga sa specifičnim bifazičnim djelovanjem. Prilikom pušenja nikotin se resorbira u krv preko velike površine pluća i vrlo brzo se distribuira u tijelu i mozgu.

Mozak je preplavljen nikotinom za svega 7 sekundi po inhalaciji duhanskog dima.

Aktiviraju se specifični kolinergički receptori i dolazi do otpuštanja raznih neurotransmitera. Redovito unošenje nikotina, remeti moždanu funkciju i dovodi do pojave tolerancije.

Kad jednom dođe do razvoja tolerancije na nikotin, pušač mora redovito snabdjeti mozak nikotinom jer se u protivnom javljaju neugodni apstinencijski simptomi. Poznato je da nikotin pospješuje izlučivanje dopamina. On djeluje preko dopaminergičkog sustava na isti način kao i druge droge poput heroina i kokaina. Dopamin je neurotransmiter koji utječe na raspoloženje i odgovoran je za ugodu koju pušač osjeća unoseći u tijelo nikotin.

Iako je pušenje vrlo rasprostranjeno u pučanstvu Hrvatske, ono je kao dijagnoza, koju u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema označavamo šifrom F19, zastupljena vrlo malo.

Prestanak pušenja

Većina pušača tek nakon nekoliko pokušaja prestanka pušenja uspjeva definitivno prestati pušiti. Relaps nije sinonim za neuspjeh, već šansa za učenje. Relaps može pomoći pušaču da otkrije svoje granice i sagleda što je bilo dobro u prethodnom pokušaju prestanka, a što treba mijenjati, oduzeti ili dodati.

Programi odvikavanja od pušenja se mogu organizirati kao individualni i kao grupni.

Najčešće se kombinira bihevioralna i kognitivna strategija uz primjenu pomoćnih farmakoloških sredstava.

Prednosti grupnog odvikavanja su dostupnost većem broju pušača, proces odvikavanja u grupi je ugodniji, pušačima je osigurana uz edukaciju, stručna i prijateljska pomoć te bogata izmjena iskustava. Istraživanja ukazuju na to da pušači koji prođu kroz program odvikavanja, imaju manje problema u održavanju apstinencije.

U procesu odvikavanja od pušenja, primjenjuju se različite metode kao što su hipnoza, akupunktura, aromaterapija, meditacija i druge, no ne postoje znanstveni dokazi o djelotvornosti istih.

Mnogi pušači zavaravaju sami sebe misleći i govoreći sami sebi kako nisu ovisni o pušenju, kako puše zato što žele, a ne zato što moraju.

Pomoću jednostavnog testa koji se sastoji od tri pitanja, može se s velikom vjerojatnošću procijeniti da li postoji ovisnost o nikotinu.

Test ovisnosti o nikotinu

  1. Koliko cigareta pušite dnevno?
  2. Kada nakon buđenja palite prvu cigaretu?
  3. Da li se osjećate nelagodno u situacijama ili na mjestima gdje ne možete zapaliti cigaretu?

Ovisnost je s vrlo velikom vjerojatnošću prisutna kod pušača koji:

  • puše preko 10 cigareta
  • pale prvu cigaretu unutar pola sata nakon buđenja
  • osjećaju nelagodu ukoliko ne puše nekoliko sati

Nikotinski apstinencijski sindrom je poznat mnogim pušačima koji su pokušali ili pokušavaju prestati pušiti. On uključuje žudnju za cigaretom, anksioznost, razdražljivost, smetnje sna, smetnje koncentracije, glad, tremor, vrtoglavicu, znojenje i druge simptome.

Nikotinska zamjenska terapija ima zadatak prevenirati, odnosno ublažiti apstinencijske simptome. Sva dostupna sredstva (nikotinski flasteri, nikotinske žvakaće gume, nikotinski sprej) djeluju na isti način. U principu se nikotinska zamjenska terapija dobro podnosi i povećava šansu za uspješnu apstinenciju. Nikotin se pri primjeni nikotinske zamjenske terapije oslobađa polagano za razliku od pušenja cigareta pri čemu velike doze nikotina u kratkom vremenskom razdoblju, za samo 7 sekundi dolaze u mozak.

Uz nikotinsku zamjensku terapiju, kao pomoćno farmakološko sredstvo pokazao se u procesu prestanka pušenja djelotvornim Bupropion, antidepresiv, koji se može ordinirati i u kombinaciji s nikotinskom zamjenskom terapijom. Istraživanja su naime pokazala da se jedan dio pušača, po prestanku pušenja, susreće s ozbiljnim depresivnim poteškoćama.

Simptomi u okviru nikotinskog apstinencijskog sindroma su prolaznog karaktera, mogu se ublažiti i na njih treba gledati potizivno kao znak da se tijelo rješava nikotina i ulazi u proces oporavka.

Pomoćna farmakološka sredstva imaju svoje mjesto u procesu prestanka pušenja ukoliko su apstinencijske smetnje izrazite Kako se radi se o medikaciji (uz indikacije postoje i kontraindikacije) odluku o primjeni moraju donijeti pušač i liječnik zajedno.

Razlog za recidiv pušenja unutar 2-3 tjedna po prestanku pušenja je najčešće neodgovarajuća priprema za proces prestanka i prisutnost nikotinskog apstinencijskog sindroma. Nakon 3-4 mjeseca apstinencije recidiv nastaje obično zbog pokušaja da se cigaretom rješi anksiozno stanje ili oslobodi depresivnih simptoma.

U bilo koje doba recidiv se može dogoditi zbog stresogenog događaja.

Jedan od vrlo uspješnih i diljem svijeta proširen grupni program odvikavanja od pušenja je "Breathe Free Plan To Stop Smoking" američkih autora Folkenberga i McFarlanda. U Hrvatskoj se navedeni program provodi od 1972. g. Najprije je bio organiziran u Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice", a tijekom kasnijih godina provodio se u okviru "Zagrebačke škole nepušenja" na različitim lokacijama u Zagrebu i u mnogim hrvatskim gradovima.

Medicinski gledano prestanak pušenja znači poboljšanje zdravlja, bolje osjećanje, duži i kvalitetniji život, a s ekonomskog aspekta se može slobodno reći da je prestanak pušenja najisplativija investicija za pojedinca, obitelj i društvo u cjelini.

Lokacije ljekarni

Zdravlje Plus - Zajedno za zdravlje